Maria Leny Felix

Gikan sa Bikol Sentral na Wikipedia, an talingkas na ensiklopedya
(Nakatukdo hali sa Maria leny felix)
Maria Leny Felix
KasibotanParasurat, Paratukdo, Paraluto, Paratanom
NasyunalidadFilipino
LahìBikolano
GenreResearch, Osipon, Rawidawit, Saysay
Bantog na giboRekado asin Rekwerdo (2019)

Si Maria Leny E. Felix,[1] taga-Naga, sarong parasurat asin paraluto. Siya gradwado sa Unibersidad kan Pilipinas-Diliman Campus. Digdi niya inadalan an kasaysayan, community development, asin man public administration. Nagin paratukdo si Felix sa Kolehiyo kan Holy Spirit asin De la Salle University.

Mga naisurat[baguhon | baguhon an source]

  • Footprints of a pilgrim people : the Socio-Pastoral Apostolates of the Missionary Benedictine Sisters in the Philippines[2]
  • Leading with the people : a handbook on community-based leadership[3]
  • Protecting women and children : a handbook on community-based response to violence[4]
  • Ramon R. San Andres[5]

An saiyang rawitdawit na Huyom nagluwas man sa "Girok: Erotika"[6] na pinublikar kan Kabulig Bikol kan 2017, an "Negosyo nin Pagdakit" (Stehovaci podnik) sa "Lambang ika, kita gabos : mga piling osipon ni Karel Čapek"[7] na pinublikar man kan Ateneo de Naga University Press, taon 2017 asin man an "Kun Mayong Doktor an Kababaihan/Where Women Have No Doctor" kan Hesperian Foundation. An saiya man na orihinal na osipon, kairiba sa librong "Hagkus" [8](DLSU Publishing House 2003). Kan Marso 16, 2019 ipigbunsod man an saiyang librong "Rekado asin Rekwerdo", [9]sarong libro manungod sa mga lutong Bikol. An libro pigdidiikar niya para sa saiyang ina na si Matilde Escobido Felix.

Mga Kasibotan[baguhon | baguhon an source]

Nagin taga-pagtaram siya sa ginibong Bikol Regional Pastoral Conference (BRP)[10] na ginibo sa El Retiro Retreat House, Cabidan, Sorsogon kan 2018. Siya nagtao nin repleksyon manungod sa Socio-Pastoral Economic Situation kan rehiyon Bikol. Siya parte kan Susog Salog na igwang katuyohan na marehabilitar an salog kan Bikol.[11][12] Bilang saro man na paratanom, siya maigot na miyembro kan They Grey, We Green asin man kan Sumaro sa Sulog na igwa nin kampanya na mag-edukar sa mga taga-syudad kan Naga manungod sa paglinig, pag rehabilitar, asin pagsalbar kan Naga River.[13][14]

Toltolan[baguhon | baguhon an source]

  1. Gerona, Danilo Madrid, The Ateneo de Naga at Seventy Building a Tradition of Excellence , C2010 pp.145
  2. "Archive copy". Archived from the original on 2019-03-21. Retrieved 2019-03-18. 
  3. "Archive copy". Archived from the original on 2019-03-21. Retrieved 2019-03-18. 
  4. "Archive copy". Archived from the original on 2019-03-21. Retrieved 2019-03-18. 
  5. "Archive copy". Archived from the original on 2019-03-21. Retrieved 2019-03-18. 
  6. Girok: Erotika Archived 2019-03-21 at the Wayback Machine. OPAC, Ateneo de Naga na Unibersidad
  7. "Archive copy". Archived from the original on 2019-03-21. Retrieved 2019-03-18. 
  8. "Archive copy". Archived from the original on 2019-03-21. Retrieved 2019-03-18. 
  9. https://www.facebook.com/hardinninmgaaninipot/photos/a.529770454064382/796243800750378/?type=3&theater
  10. [1] Bicol Mail (pighugot 2019-3-21)
  11. Susog Salog launches in ADNU Adnu.edu.ph
  12. Susog Buhay mapping stories of the Naga river Archived 2017-07-08 at the Wayback Machine. Naga.gov.ph
  13. Trees gone wed like know[permanent dead link] Ourvibe.ph
  14. Websityo kan Sumaro sa Sulog Wordpress

Mga panluwas na takod[baguhon | baguhon an source]